Problem današnjih AI alata i sajtova: Imamo previše informacija, a premalo vremena
Digitalni svet je godinama razvijan po principu da korisniku treba ponuditi što više sadržaja, opcija i funkcionalnosti. Dolaskom AI-ja taj problem nije nestao. Naprotiv, postao je još izraženiji. Možda je vreme da promenimo način na koji razmišljamo o digitalnim proizvodima
Postoji jedan veliki paradoks savremenog digitalnog sveta: tehnologija je trebalo da nam uštedi vreme, a sve češće nam oduzima upravo ono što pokušava da sačuva.
Nikada nismo imali više dostupnih informacija, više alata, više sadržaja i više načina da dođemo do odgovora. Ipak, nikada nije bilo teže izdvojiti ono što nam je zaista potrebno.
Problem više nije nedostatak informacija. Problem je njihova prekomerna količina.
Sajtovi su postali mesta na kojima moramo previše da radimo
Pogledajte kako danas izgleda prosečan sajt. Naslovni baneri, iskačući prozori, veliki meniji, podmeniji, kategorije, tekstovi, preporuke, pozivi na akciju, dodatne informacije, povezani sadržaji...
Sve je tu sa namerom da korisniku pruži što više mogućnosti. Međutim, u praksi se događa suprotno.
Korisnik mora da uloži vreme i mentalni napor kako bi pronašao ono zbog čega je uopšte došao.
Moramo da klikćemo, pretražujemo, čitamo, upoređujemo i donosimo zaključke. Umesto da nam sajt olakša dolazak do informacije, on od nas zahteva da obavimo mali istraživački posao.
A većina ljudi jednostavno ne želi to da radi.
Ljudi vole da razgledaju. Vole dobre fotografije, zanimljive vizuale, kratke video-sadržaje i jasne prezentacije. Vole da pročitaju nešto što ih zaista zanima, ali ne žele da budu bombardovani tekstovima i informacijama pre nego što uopšte shvate šta im se nudi.
Kada se suoče sa previše sadržaja, često će jednostavno napustiti sajt i otići na YouTube da pogledaju video od dva minuta.
Ne zato što ne vole informacije, već zato što žele da ih dobiju uz manje napora.
Ljudi ne prestaju da čitaju, već biraju šta zaslužuje njihovu pažnju
Često se govori da ljudi danas sve manje čitaju. To nije sasvim tačno.
Ljudi i dalje čitaju romane, knjige, zanimljive priče, kvalitetne novinarske tekstove i sadržaje koji ih emocionalno ili intelektualno angažuju.
Ono što sve manje žele jeste čitanje koje im nameće digitalni proizvod.
Tekstovi koji postoje samo zato što je neko procenio da stranica mora imati određenu količinu sadržaja. Opisi koji ponavljaju već izrečeno. Desetine pasusa koji pokušavaju da objasne nešto što bi moglo da se predstavi jednom slikom ili kratkom demonstracijom.
Pažnja korisnika postala je dragocen resurs. Nema smisla trošiti je na sadržaj koji ne donosi stvarnu vrednost.
AI je trebalo da pojednostavi stvari, ali često radi upravo suprotno
Dolaskom generativne veštačke inteligencije očekivali smo potpuno drugačiji pristup tehnologiji. Očekivali smo manje komplikacija, manje pretraživanja, manje nepotrebnih koraka i brži dolazak do rezultata.
Međutim, pogledajte veliki broj današnjih AI alata.
Desetine funkcija, nepregledni dashboardi, brojni parametri, različiti režimi rada, komplikovana podešavanja i odgovori koji često imaju više informacija nego što je korisniku potrebno.
AI alat koji bi trebalo da pojednostavi posao ponekad zahteva da prvo naučimo kako da koristimo sam alat.
To je suštinski promašaj.
Ako korisnik mora da provede pola sata upoznajući se sa interfejsom kako bi obavio zadatak koji bi trebalo da traje dva minuta, onda tehnologija nije dovoljno dobro rešila problem.
AI ne bi trebalo da nam ponudi još jedan interfejs koji moramo da savladamo. Trebalo bi da smanji potrebu za interfejsom.
Budućnost nije u više sadržaja, već u manje koraka
Možda je vreme da prestanemo da razmišljamo o sajtovima i aplikacijama na način na koji smo to radili poslednjih dvadeset godina.
Umesto da korisniku ponudimo deset kategorija, možda bi trebalo da ga pitamo šta želi da postigne.
Umesto da mu prikažemo dvadeset proizvoda, možda bi trebalo da izdvojimo tri koja zaista odgovaraju njegovim potrebama.
Umesto da ga teramo da čita opširna uputstva, možda bi trebalo da mu kroz jednu kratku interakciju pokažemo kako nešto funkcioniše.
Umesto komplikovanog dashboarda sa desetinama podataka, možda bi trebalo da mu prikažemo samo ono što je u tom trenutku važno.
Zamislite sajt koji se ne ponaša kao katalog informacija, već kao inteligentni vodič.
Korisnik dođe, kaže šta mu treba, a sistem mu ponudi relevantan odgovor, vizuelni prikaz i sledeći korak.
Sve ostalo ostaje dostupno, ali ne zauzima prostor i ne zahteva pažnju dok za tim ne postoji potreba.
To je potpuno drugačija filozofija dizajna.
Od Information-First do Outcome-First pristupa
Godinama smo digitalne proizvode razvijali po principu Information-First Design pristupa. Cilj je bio da korisniku predstavimo što više informacija, funkcionalnosti i mogućnosti.
Sada bi trebalo da pređemo na Outcome-First Design.
Razlika je jednostavna:
-
Umesto navigacije, razmišljamo o korisnikovoj nameri.
-
Umesto kategorija, nudimo kontekst.
-
Umesto dugačkih tekstova, nudimo sažete odgovore.
-
Umesto nepreglednih dashboarda, nudimo personalizovan pregled.
-
Umesto desetina opcija, prikazujemo one koje su relevantne.
-
Umesto da korisnik sam istražuje, sistem pronalazi ono što mu treba.
-
Umesto da korisnik prolazi kroz komplikovan proces, omogućavamo mu da brže dođe do rezultata.
Ovo ne znači da informacije treba ukloniti. Naprotiv, kvalitetan sistem mora da raspolaže velikom količinom informacija. Razlika je u tome što korisnik ne mora sve to da vidi.
Kompleksnost treba da ostane u pozadini, a jednostavnost na površini.
Manje interfejsa, više razumevanja
Mislim da će jedna od najvažnijih karakteristika uspešnih digitalnih proizvoda u narednim godinama biti sposobnost da razumeju korisnika, njegov kontekst i njegovu nameru.
Neće biti dovoljno imati dobar dizajn, veliki broj funkcionalnosti ili impresivnu tehnološku infrastrukturu.
Biće važno koliko brzo korisnik može da razume proizvod, koliko jednostavno može da ga koristi i koliko vremena mu štedi.
Dobar proizvod neće zahtevati da korisnik istražuje sve njegove mogućnosti. On će mu ih ponuditi onda kada su mu potrebne.
To je posebno važno za novu generaciju AI aplikacija. Njihova vrednost neće se meriti samo kvalitetom modela koji koriste, već i sposobnošću da kompleksne procese pretvore u jednostavna korisnička iskustva.
Zaključak: Ne treba nam manje informacija, već manje informacija na ekranu
Možda je najveća greška koju danas pravimo u razvoju digitalnih proizvoda uverenje da korisniku moramo pokazati sve što imamo.
Ne moramo.
Ne treba nam manje informacija u sistemu. Treba nam manje informacija na ekranu.
Ne treba nam manje funkcionalnosti. Treba nam manje funkcionalnosti koje korisnik mora sam da traži.
Ne treba nam više sadržaja. Treba nam sadržaj koji ima razlog da postoji.
Budućnost digitalnih proizvoda neće pripadati onima koji korisnicima nude najviše mogućnosti, već onima koji im omogućavaju da sa najmanje napora dođu do onoga što žele.
Jer najbolji interfejs možda više neće biti onaj koji pokazuje koliko je sistem moćan, već onaj zbog kojeg korisnik uopšte ne mora da razmišlja o tome kako sistem funkcioniše.
Komentari (0)
Još nema komentara. Budi prvi koji će podeliti mišljenje ili postaviti pitanje.
